digitalni školski list FLORA

Begin typing your search above and press return to search. Press Esc to cancel.
Image Alt
  /  ars nova   /  Publicistička revolucija ili kada je pero oštrije od mača

Publicistička revolucija ili kada je pero oštrije od mača

Piše: Marina Zlatunić, 4.c

Stvaranje samostalne države osiguralo je veći stupanj medijskih sloboda koje su u prošlome sustavu nerijetko bile gušene, no to nije smanjilo želju politike za kontrolom medija, što je vidljivo i u njezinoj ulozi tijekom sumnjivoga procesa privatizacije koji je obilježio razdoblje tranzicije. Danas je pitanje transparentnosti medijskoga vlasništva jedan od najvećih problema hrvatskih medija.

Promjenom vlasti 2000. godine mediji se otvaraju, a utjecaj politike slabi. Liberalizacijom medijskog tržišta ukinut je dugogodišnji „monopol“ pojedinih medija, a na scenu stupaju konkurenti koji stavljaju naglasak na profit, umjesto na sadržaj. Raste i poguban utjecaj oglašivača, a medije zahvaćaju negativni trendovi. Javlja se i fenomen tzv. građanskoga novinarstva u kojemu se uloga novinara nastoji marginalizirati.

Globalna ekonomska kriza posljednjih godina snažno se odrazila i na medijsku industriju. Smanjenje marketinških prihoda od prodaje, kao i smanjenje naklada, natjeralo je mnoge vlasnike medija na racionalizaciju poslovanja i sveopću štednju koja se još uvijek manifestira gašenjem neprofitabilnih medija i otpuštanjem novinara čiji socioekonomski profesionalni status nikada nije bio lošiji.

Nedostatak kadrova, kao i niska obrazovna razina novinara, odražava se i na kvaliteti sadržaja koja je sve lošija. Narušeni su temeljni standardi profesije kao što su istina i objektivnost. U podizanju kvalitete i vjerodostojnosti medija puno se očekuje i od novoosnovanog Vijeća za medije, samoupravljačkoga tijela, koje bi trebalo sankcionirati neposlušne i, što je najvažnije, vratiti poljuljano povjerenje u medije.

Analizirajući utjecaj politike na medije, Hajrudin Hromadžić, novinar i medijski predavač, govori kako je došlo do svojevrsne transformacije odnosa koji je još uvijek simbiotski. Dok je u prijašnjemu političkom sustavu postojao jasan i vidljiv partijsko-ideološki utjecaj na medijski sadržaj, u novije vrijeme država djeluje poput birokratskoga alata koji služi za produciranje zakona koji neće smetati kapitalu, tj. medijski vlasnici trebaju političare sve dok im oni omogućavaju ostvarivanje profita. „S druge strane, politika više ne traži nužno otvorenu glorifikaciju lika i djela, baš suprotno, sve češće traži samo da se neke teme uopće ne otvaraju i ne problematiziraju.“

Mnogi se pitaju kako mediji utječu na naše živote. Postoje razna istraživanja intelektualaca iz raznoga stanovništva koji dovode do raznih zaključaka.

Mediji mogu na pozitivan, ali i negativan način utjecati na živote djece u svim područjima njihova razvoja, pa tako i na način njihova sklapanja prijateljstava, na kognitivne sposobnosti i odnos prema svojemu tijelu.

Sudeći prema detaljnim znanstvenim istraživanjima o ulozi medija u životima djece, mediji (knjige, novine, časopisi, televizija, radio, kino, računalna tehnologija, internet, mobilni uređaji) danas postaju jedno od ključnih sredstava socijalizacije te utječu na ponašanje, stavove i svjetonazore. Oni su središnji pripovjedači našega vremena jer su poput zbirke izvora informacija i zabave za sve generacije i u svim svjetskim kulturama.

Značajni utjecaj medija ugleda se i u njihovu utjecaju na demokratske procese jer mediji mogu imati ulogu u manipulaciji javnosti ili pak podržavanju demokracije i prava građana na informaciju. Isto tako, za demokratsko sudjelovanje građana potrebna je njihova informiranost te vještina kritičkoga mišljenja i samoizražavanja. Smatram da je medijska pismenost jako važna jer građanima omogućava informirane političke odabire, razumijevanje političkoga diskursa i sudjelovanje u političkome životu.

“Razmislivši o Filipovu pitanju, čini mi se da novinari nisu osobito razgovorljivi, što se, s obzirom na prirodu posla, očekuje. Istina jest da je teško uopćavati i za cijelu jednu profesiju izričito ustvrditi ovo ili ono, ali neću mnogo pogriješiti izvedem li ovo pravilo: „Što bolji novinski pisac, to šutljiviji, plahiji, pa čak i sramežljiviji u privatnom životu.“ (Zvonimir Milčec, Priča o novinama)

Ove zanimljive i upečatljive uvodne riječi zapisao je Zvonimir Milčec, zagrebački novinar, feljtonist, kroničar u jednom od zapravo rijetkih suvislih vodiča kroz novinarsku profesiju. Novinari (i medijska bića) na stranicama knjiga žive na razne načine, iako ne možemo reći da su bučne, glavne i dugotrajno pamtljive zvijezde. Poznajemo detektive, ljubavne parove, junake, zaigrane dječake, ali nekako te novinare uglavnom zaboravimo.

Izrekom „Slovo je moćnije od mača“ potvrđuju se sve navedene „osobine“ utjecaja medija odnosno novinara na narod. Svakim medijskim ili novinarskim tekstovima, naslovima itd. utječu na život svakoga pojedinca. Pogotovo u današnje vrijeme i trenutnoj situaciji u državi, mediji imaju veliku moć nad javnošću.

Leave a comment

Add your comment here